Obrazy na stronie
PDF
ePub

Meine Theilung des Bulgarischen in den süd- und nord bulgarischen Dialekt wolle man als eine vorläufige ansehen, die vielleicht durch eine richtigere ersetzt werden wird, wenn die Besonderheiten der bulgarischen Rede in den einzelnen Theilen des Sprachgebietes vollständiger erkannt sein werden. Indessen hat ein einheimischer Schriftsteller bereits eine von der hier aufgestellten verschiedene Ansicht ausgesprochen. Darnach zerfällt das Bulgarische in zwei Hauptmundarten: 1. die in Bulgarien und Thracien und 2. die in Macedonien herrschende, also etwa in den östlichen und westlichen Dialekt: der letztere wird durch die im Südwesten Macedoniens gesprochene Schattierung repräsentiert. Die Aufstellung des ungrischen Dialektes wird dadurch nicht berührt. Die Besonderheiten des macedonischen Dialektes sind nach diesem Gewährsmann in der von ihm eingehaltenen Ordnung: a) Der Ton trifft den Anfang des Wortes: dadurch nähert sich diese Mundart dem Serbischen. b) Für st und žd steht entweder erweichtes oder unerweichtes t und d: jenes tritt auch im Serbischen ein. c) a hat stets den vollen, nie den sogenannten unbestimmten Laut (g, 3). d) e und o werden nicht durch i und u ersetzt. e) ы und ь haben denselben Laut wie in der östlichen Mundart; nur in einem Unterdialekt steht dafür o in Wörtern mit silbebildendem r wie kort und korst für kört und körst, wie der Berichterstatter schreibt. f) ₺ ist immer reines (čisto) e, nie ja, ea, ist daher entbehrlich. g) h muss verstummen: odea, odee für odeha, odehe; oder dem ƒ oder weichen: praf, balva für prah, bolha. h) Neben dem Artikel aus to findet sich ein solcher von one und ovo: zeleni ne livadbe, studeni ne kladenci 41. i) Die Declination hat sich bei den Nomina propria besser erhalten (poucelele) als im anderen Dialekt. k) Die Neutra auf re, le und die deminutiven Neutra haben im plur. inja (Hня): more, morinja; pole, polinja; momče, momčinja; kniže, knižinja. 1) Das präs. bewahrt in der III. sing. das t. m) Das t der III. plur. präs. erfährt eine nach den Verbalclassen und nach Gegenden verschiedene Behandlung. n) Der macedonische Dialekt besitzt das Particip (worunter wohl das Partic. präs. act. zu verstehen ist: prinimaješti, aslov. priimająšte). o) lautet wie reines a, an einigen Orten wie o: maž, mož, aslov. maži. Im Inlaut, im wurzelhaften Bestandtheil des Wortes hat in einem Unterdialekt den Laut ę, ō. Über ▲ wird nichts bemerkt: der Verfasser schreibt: prevez, dogledat neben jozik, aslov. vez, ględ, języka. Búlgarski knižici. I. 1858. Seite 36.

A. Dakoslovenisch.

,Cantilenae Bulgaricae, quas ad me adtulit dominus Nicolaus Mathias, parochus evangelicus in Kiss Cserged. Den 14. Septem. 1803. Diese Notiz ward geschrieben von Joseph Karl Eder, geboren zu Kronstadt 1760, gestorben zu Hermannstadt 1810, einem um die Geschichte Siebenbürgens hoch verdienten Gelehrten, der über diese Cantilenae folgendes bemerkt: ,Rutheni in Reussdörfl, Bongard et Csergöd majore ac minore sensim in Valachos abeunt ita, ut post aliquot annos vix ullum apud eos linguae pristinae superfuturum esse vestigium videatur. Hoc magis operam dedi, ut haec specimina, precationes et cantilenas complexa, atque per sacrorum ministrum in Csergöd adcurate descripta obtinerem, aliquando ethnologo cuidam, qui, ut Leibnitius praecepit, e linguae vestigiis gentis origines vestigabit, usui futura. Conf. Observationes ad historiam Transsylvaniae 68. A. Kočubinskij, Otčetь. Odessa. 1876. 48. Das hier Mitgetheilte wurde vor 1803 geschrieben, während die im vII. Bande der Denkschriften, 1856, unter dem Titel: Die Sprache der Bulgaren in Siebenbürgen' behandelten Stücke

aus dem Jahre 1830 stammen. Dass beide Sprachdenkmäler zusammengehören, ergibt die oberflächlichste Betrachtung: eine genauere Erwägung zeigt das Ungenügende der Benennung,bulgarisch und die Zweckmässigkeit des Namens,dakoslovenisch', worüber ich in Vergl. Grammatik III. 201. und Altslovenische Formenlehre in Paradigmen XXV. gehandelt habe. Manche Stellen des Textes sind dunkel.

In der Bibliothek des k. ungrischen Museums hat die Handschrift folgenden Titel: Ex Museo Hungarico. I. Quart. Russ. Ruth. Mss. N. 81. Abbé Eder.

Cantilenae et Preces, sive Specimina Linguae Ruthenicae et Valachicae apud Incolas quorumdam Pagorum Transilvaniae ad hunc usque diem usitatae.

Das Gebet des Herrn.

I. Nas basta, to ẞi faf nebe to, fi poßventi toi ẞventu jume, da dode toi hore, de bonde toi volye toi faf nebe biteni ẞemi, nas liab ketedesni dei go, bose, neßke nam, proẞti ni, bose, nas tin greße, toi prastini nas tin gressény, dei ni ẞova iẞpetényi, Blobode nyi ot ẞakvo ẞlo, tse toi hore i szile i potyere otto nine torno viak viakuito. A[men]. Vergl. Die Sprache der Bulgaren usw. III. VIII.

Aller Augen, warten auf Dich, Herr.

II. Szen tem ocsi na tebe glendant, bose, i ti davaß tiam jeẞtie i pitie faf togovo vreme, ti i otvaris tvui te Eventi rantze, i napalnis Be tte Baß tvoi ẞvent aldamás, alduvai nam, bosse, i ẞientz pocsentzt, kotra jeẞme mnie Balle, ott tvoi ẞvent aldamas, poßlet Jesusa Christusa, nassa gospodiná. Amen.

Danket Gott dem Herrn.

III. Szenenku kuii Ba jelle karẞtiene, pak da ẞtuient atto parvo, i da kaient. Szpolovajte goẞpodinu bogu, cse to ie milloẞárd, i togova milla jeßt dor na viak viák[u]ito, fto dava a tta mu, fto fivi, hrana i hami, fto dava dovitzen tem karma i mládien tem garvanie, kotrie mu ẞa molient. Bogu nemu trebuva konen tem Billa, ni mu liptzuva csliak[u] tumu putyiere, na mu ie drág tonẞi, fto ßa buu[i] ott boga, i jema nádeßen faf nego. Vergl. Die Sprache der Bulgaren usw. XXIX.

Der Glaube.

IV. Varvam faf jedna boga, preßegesna basta, fto ie ẞtoril nebe to i zema ta; i veárvam faf Jesusa Christusa, f togova ßventa fina, nasse gospodina, fto ßa ie pregiel ott ẞventiago duha, rodil ẞa ie ott csiẞta devitza Maria, tkinuvaha go pot Pontzius Pilatussa, go raẞtegnua, umre, i ja ẞagreboha, Bleße na prapodenie, i na tretti den ott Smart gore ẞtana, ottide f nebe, Bede u gospodinu bogu na deßna Strana, ot tam ste bi dodenie, da Bandi fivi i umarli; i vearvam faf ẞventiago duha, ßventa cserkva, carẞtianka cser., ẞvenßum ßaijedno, nas tem greßim prostenie, trupni gore ẞtanantie i viakuito sivenie. Amen. Vergl. Die Sprache der Bulgaren usw. II. VII.

Der Morgen Seegen.

V. Hár ti davame i tti polavame tebe, nebentzki basta bosse, de ni ẞi paßil ßinßi nost ott ẞakvo dufsovni i trupovni nevolia, molime ta tébe, oh milloẞardi bosse, parstai

nam nas te greßi, i nni paßi i ßinßi dinn ott ẞe tte greßi i ott Pakvo Blo, i nni iẞpravivai faf szakvo dobro, da ta moieme Blussi atto vernie Blugi, cse mie ta davame i tti commendaluvame tebe dussa i truppa i ßa tta, sto ni ẞi deal ott tvui ti ẞvent aldamás, faf tvui te ẞventi rantze; tvui te ẞventi angele da bandant okol naß i szrede naß, da ne moie gaulot obre hatalma i putiere na naß. Amen.

Unser Herr Jesus Christus in der Nacht.

VI. Faf tinszika nost, kogi go za jele Jesusa, je ẞa liábot, dade har gospodinu bogu, go raẞlomi, i pak retse: zamete, jedete, ßinßika ießt moi t troup, kotri Baránt vasz Ba dava: Bika ẞtorette, da bande na mui tuii ẞmarti pomen. Szedne je Bal i pahárot, dade har gospodinu bogu, je pak retse: zamete i pite if isz nego, Bienßi pahar jeẞt nof teßtament faf moi ta karf, kotra Parand vaß ßa ißliva, vare col csist stete pi iẞ Bienẞi pahar, ste bi na vas tem greßim prostenie: Bika ẞtorete, da bande na mui tuii ẞmarti pomen. A[men]. Vergl. Die Sprache der Bulgaren usw. V.

Die Beicht Formul.

VII. Aße u boga prinevolien grehovit csliak a klanem tebe i ta glendam tebe, nebenzki basta bosse, fto manne ma ßi deal i nassu goẞpodinu Jesusu Chriftusu, fto manne ma ie Blobodil ott ẞe tte mui te goliemi greßi, i ẞventumu duhu, fto manne ma ie iẞpravil faf ẞventa ta evangelia, zarant Be tte mui te goliemi greßi, kotrie ẞtoril varhu goẞpodina boga i togovi poroncsenie, ili ßaß beßada libu ßaß gandt, ka ie ẞnaie goẞpodin bog u manne grehovittietago csliaka, zarantui aße mu ẞa klanem atto togof grehovit. na togova milla, kazanstem, miluva ma manne Blatte Jesus Chriftus, fto ßa ẞi rodil csliak zarant manne, otti da dobandem zarant tebe mui tem greßim prostenie, i da obrenstem milla pri tvoia nebenztiitago basta boga zarant tvoie ẞvento i alduvano jumme, otti da traiem Begÿ poßlet tvoie volia i ẞvento porontsenie: zarant tui ta molem tebe, bosa Bluga, kotri ẞi oẞtaven na bosse meazto, da ma proveßelis Baß bosa beßeada, i da mi proẞtis mui te greßi, cse manne mi e fel, i banuvam zarant teaf, i are fagaduvam, otti ẞa sta paßi ßaß bossa ta pomast ott pomlogo greßi, i sta tra poẞlet bosso to poroncsenie. Amen.

Auf meinen lieben Gott.

VIII. 1. Za nadeen faf boga faf ẞtrach i nevolia, toi Begi mi pomaga i ẞa tta felli ott ẞtraha, toi moi da prineni [primeni] moi ẞtrach faf veẞelie.

2. Kui greßi ma ẞtrasent, ott Be ne ma ẞepnant, cse Christusa go glendam, tolla aß ßa bißuvam, cse toi ni e nadeßen faf ßmart i faf fivenie.

3. Kui ma ẞtiga ẞmarta, ẞmarta mi e dobanda, Chriftusa mi e fivenie, f nego mi

e nadeßen: cse kui asta umira, troup i dufsa toi bira.

4. O! Blatti Jefus Chrift, tei ßi millen Begißt, faf ßmart Ba Bi raßtignal, prostenie

ni ßi dobil i vernien tem karẞtienem nebenzko to fivenie.

5. Amen kossete Bif Baß Bartze je inẞik, cse Chrifstus (leerer Raum) paßi Baß Bange Stravi, otti togovo jumme faf viak da go falime. Vergl. Die Sprache der Bulgaren usw. XIV.

Ach bleib bey uns, Herr Jesu Christ.

IX. 1. Bandi pri naß, oh! Jesu Christ, vaß de nosta nafs nie prekriva, tvuii beẞedi videlo pri naß da ne ugaẞnuva.

2. Faf Bientz tenski krivi dani dai pravi veri Baßilenie, tvoia beßeada i ẞacrament csiẞto Begi da ni Ba vadent.

3. Falla ti bande, oh! ẞventi basta, naporent ẞ tvoie draga ẞina i ẞventieago duha ott nine faf viakuito. Vergl. Die Sprache der Bulgaren usw. XV.

Wend ab deinen Zorn.

X. 1. Olecsi tvoie, bose, szventa szarba, je sz tvoie oẞter preand naß ni de ni barßka, szlet tvoie prav zakvo nasz ni de ni Bandi, ẞ mila ni bandi.

2. Cse aste glendas nasse tenski greßi, ott tvoia Barba nift ne moie da fivi, ße, sto Bi Btoril, mu ie da Bagine, attui faf Bodome.

3. Szantui, oh Bardit bose, ti ni prastai, i tvoie mila pri naẞ golemivai, ka ßi poßocsil faf ẞtargie te dane, faf grad Ninive.

4. Makar ẞme numai framnie prach i zema ẞ karvavi greßi atto parvesnio t ẞveat, Buferi, i ni de ni sagubi faf Barba, vaß tvoia milla.

5. Svuiumu ẞventu Binu karßt i ẞmarta, i fagaduvai, ese ni e iẞkupil ßaß karf ta, prepodnale mu Ba rantze i Bartze, da ne ni zabande.

6. Zantui, oh bose, ni de ni zafarga, zarant Chriftusa da ni tvoia milla, ẞtori ni niam deal f nebenzko fivenie, da ti polavame. Vergl. Die Sprache der Bulgaren usw. XIII.

Das te deum laudamus.

XI. Bose, ta falime, bose, ti polavame, tebe, basta, veakuit boga, pocsita firoka zema, angele nebenzki syrag, sze, fto ie pad nebe na ẞvead, sze tte cherubim i zeraphin szegi peßme ta glaßivant: szent je goẞpodin bog, szvent je gospodin bog, szvent je goẞpodin bog, golyam bog zebahot. Tvoie potiere i ẞlava prastiga nebe i zema. Dva na deßent apostole i dragi prophetase ẞif, martire tte Bif ßa jedno ta falent ßaß marlini ẞvon; je ẞe tte vernye karßtyene Begi na Bema ta golement tebe, basta f nebenzki stol, tvoie vakuita prava ẞina naparent ẞventiago duha csiẞta Blusba ta potsitant. O! ẞventi czar Jesus Christus, neben[z]ku bastu ẞin viakuit, csißta davitza ẞi glendal, graẞna listo iẞkupuval, zmarta ta ti ẞi biruval, sze tte vernye f nebe ẞi ẞbral. Szedi na bogu pravitza spocsenzko nebenzku basta hora. Ti es zandi Ba tta liẞto, sto ie sivo je umarlo. Pomai ni tnuiem [tvuiem] Blugyime, sta na ẞkamna iẞkußenyie, sztoril ni nam faf nebe faf Blatko ẞventa tvoienye, Chriftus tnuiem [tvuiem] ti pomagai, vernio t firag go alduvai, grifi i paßi faf Be vreme je veak pri tebe i ẞberi. Katta dem, bose, ta falime, tvoie jume Begi golemime, paßi ni naß, miloẞardt basta, od greßi je Bakva krivina, bandi ni ẞ milla, o bose, z milla ni bandi faf ẞe vreme. Poßvesil ni tvoie pomast, cse f tebe glendame Begißt, tebe za nadem, gospodin bog, ni de ni oẞtavi ott bitenyie. Vergl. Die Sprache der Bulgaren usw. XX.

B. Bulgarisch.

I. Ungrisch-Bulgarisch.

a) Pit. Za shto se zve bog nebeszki guspudin? Odg. Za shto bog ij nebe to i zeme te stvoril, darxi i vlada. Pit. Kako razumevash, da bog ij nebo to i zeme te stvoril? Odg. Da bog ij nebe to i zeme te stvoril, razumevam, da bog nebe to i zeme te ud nishtu 'j napravil. Pit. Mox' li bog neshtu ud nishtu da napravi? Odg. Bog moxi sa ttu kako shte da napravi, zashto 'j svemoguchin. Pit. Kako se razumeva, da bog nebo to i

zeme te darxi i vlada? Odg. 1. Da bog nebe to i zeme te darxi, razumeva se, da sa ttu taj ostane, dar kad toj shte. 2. Da bog vlada nebo to i zeme te razumeva se, da bog se za sa ttu brini i sa ttu naredi, kache toj shte. Pit. Brini l'i se bog i za nas? Odg. Bog se i za nas brini, dava toj nam xuvot, zdravi, rana, piche, dréj i sa ttu, da ttu neja himami. Pit. Zashto nam dava bog sa ttu, da ttu neja himemi? Odg. Bog dava sa ttu, da ttu neja himami, zashto toj nash najdubar bashta. Pit. Kolku 'j bog takazi dubar bashta, kako neja da pravimi? Odg. Neja da badimi negvi te krotki te dica, i da gu sas se sarce miluvami.

Aus Manachija kathekismus za katholicsanske Paulichane pisal j Imre Berecz, misnik. Temisvar. (1851). 3.

b) Luc. 24. 13. U unuj vreme dvama ut škulare te na Isusa sa utišli u onzi denj u grada, koj bil daleku šejset i šes pošti u Jeruzalem, s ime Emaus. 14. i tija sa hurtuvali megju tej za unuj sa tu, de-tu se j dugudilu. 15. i se j storilu, katu sa prekazvali idin na drugji, se ispitvali, Isus se j dubližil, i utvaždel sas tej. 16. a tejni te oči sa bili zadaržani, da ni gu puznajat negu. 17. i nji j kazal tej: kakvi sa tezi hurti, de-tu prekazvati idin na drugji pu pate, i zašto sa ti tij žalusni? 18. i udguvoril idin, komu ime Cleofa, mu j kazal nemu: i ti samičeć si lúcak patnić u Jeruzalem, i ni si razbral, kako se j storilu i dugudilu u negu tezi dene? 19. a toj nji kazal: kako? i sa kazali za Isusa Nazaranina, koj i bil čeleć i prorok, puterin u hurti te i rabota ta napreć boga i napreć naruda; 20. pak kaće sa gu predali negu naš te gulemi te pupovi i kralje u krivica pedepsa na smrać, sa gu razpreli, predali, rastagnali negu na krasta. 21. a neja smi se uvervali, či toj da utkupi Izraela, sigi već treći denj dnes, ut kaće se tezi dugudili. 22. ama nikakvazi žini ut naš te sa mu uplašili nam, kuje-tu, napreć da se rudi slanci tu, sa bili vas groba, 23. i katu ni sa namerili negva ta snaga, sa dušli i sa kazali, či toj žuvej, 24. i sa utišli idnea ut naš te vas vas groba, i taj sa namerili, kaće-tu sa kazali žini te. 25. a ta j kazal tenj: oh budali i kasni sarca za verovanji sa tu, de-tu hurtuvali proroci te i farizeje te! 26. ne li toj tuj trebal da pati Isukras i taj da flezi u negvu tu slavu? 27. i zapošnal ut Mojzia i sa te proroci profete, nji j tolmačil tenj sa tu svetu pismu, de-tu sa bili za negu. 28. i se dubližili du grada, de-tu sa utvaždeli, a toj se j napravil, či po deleku da idi. 29. i sa gu nasilili negu, i sa mu kazali: stani sas nam, či j mraknalu, veći dene menal. i flezal sas tej. 30. i se j dugudilu, katu j sadnal sas tej, zal leba, gu j blagusvil, gu j načupil i nji j pudal tenj. 31. tugizi se utorili tejni te uči. 32. i sa kazali idin na drugji: ne li naš tu sarci greše u nam, katu j hurtuval pu pate, i utvarel, tolmačil nam sa tu pismu? 33. i sa stanali u onzi sahat, i sa se varnali u Jeruzalem, i sa namerili preprani idinajstima i unezi, de-tu sa bili sas tej. 34. i sa nji kazali, či ustanal, užuvel na istena Isus, se j javil na Simuna. 35. i tia sa prekazvali, kako sej dugudilu tenj pu pate, i kaće sa gu puznali negu, katu j čupil leba.

Aus einer jungen Handschrift aus Vinga (Evangjeli te za sa ta gudina Palućensći), die mir von einem Freunde aus dem genannten Orte mitgetheilt wurde.

c) Luc. 24. 13. U unuj vrême dváma ud Isusvi te učenici utideha u tozi isti dênj u predváruša Emaus, de-tu šesdeset zastáništa (stácii) bêh ud Jeruzalema deleku. Tija sa hurtuvali medju têj prez sâ tu unuj, kako se bêh dugudilu. I se ij dugudilu, da kâto tija sa hurtuvali i idin drugji pitâli, nji se ij približil Isus samičeć, i utideh sa stêj. Ama têjni te uči bêha zadâržáni, da ni gu puznávat. I nji kázal: kâkaj rázguvor ij tozi, de-tu

Denkschriften der phil.-hist. Cl. XXXIV. Bd.

17

« PoprzedniaDalej »